Čaršija za vrijeme opsade

Hrvatska je polovinom 1993. godine, na Gornji Vakuf poslala 5. gardijsku mehaniziranu brigadu 'Slavonski sokolovi' (Vinkovci) i 3. brigadu 'Kune' (Osijek) s ciljem konačnog proboja linija odbrane grada i zaokruživanja Banovine Hrvatske.

11.04.2007.

Očekivali napad Srba, vjerujući komšijama Hrvatima, a napali ih Hrvati

SENSE Tribunal: DEN HAAG, 26.10.2006.

Tužilaštvo u postupku šestorice vojnih i političkih čelnika nekadašnje Herceg Bosne nastavilo je sa izvođenjem dokaze o zločinima na području opštine Gornji Vakuf. Na jučerašnja svedočenja žiteljki dva sela u okolini Gornjeg Vakufa, danas je nadovezan iskaz Zijade Kurbegović iz sela Uzričje, koja je opisala događaje uoči i tokom "napada snaga HVO" na Gornji Vakuf i selo u kojem je živela sa mužem i dvoje dece.

Odnosi između muslimanskog i hrvatskog stanovništva na ovom području bili su harmonični sve do novembra 1992. godine, rekla je svedokinja opisujući kako je tada došlo do prvih okršaja u Gornjem Vakufu za koje je čula da su bili posledica napada HVO.

Kada su "hrvatske žene s decom počele napuštati selo", stanovništvo ovog, većinski bošnjačkog mesta, počelo se pripremati za mogući napad ali - kako su tada verovali i kako su im rekle komšije Hrvati - od strane srpske vojske.

Granatiranje Uzričja počelo je 13. januara 1993. godine i svedokinja se sa porodicom sklonila u jednu od pripremljenih zemunica. Tu su proveli "devet dana i devet noći", rekla je Zijada Kurbegović opisujući kako su ih nakon toga hrvatski vojnici isterali iz skloništa i odveli u dve kuće u selu gde su ostali zatočeni sve do marta ili aprila 1993. godine.

Odbrana Bruna Stojića je u unakrsnom ispitivanju od svedokinje tražila da objasni zbog čega i ona sa porodicom nije napustila selo nakon što je "odlazak hrvatskih žena" ukazivao na, kako je sama opisala, moguću opasnost. Zijada Kurbegović je ponovila da tada "niko nije verovao" da bi se išta tako strašno moglo dogoditi, te da se smatralo da nije neophodno napuštati selo.

Za odbranu ali i predsedavajućeg sudiju Antonetija/Antonetti ovaj odgovor nije bio zadovoljavajući pa je usledila serija pitanja o tome kako je odlučeno da se selo ne napušta, ko je doneo tu odluku i šta je svedokinja u vezi s tim razgovarala sa svojim mužem. "Naravno da je bilo razgovora o tome ali kuda da idemo, kamo?", odgovorila je svedokinja.

Kako je odbrana nastavila sa ovom linijom ispitivanja, reagovao je sudija Arpad Prandler, ocenjujući da insistiranje na ovom pitanju može delovati kao "optuživanje svedokinje što nije pobegla nego je ostala u selu". Mađarski sudija je ukazao da bi svrha svedočenja Zijade Kurbegović trebalo da bude utvrđivanje činjenica o događajima u Uzričju.

11.04.2007.

Napadi hrvatskih snaga na Bistricu, Uzričje, Dušu, Ždrimce i Hrasnicu počeli su u januaru 1993.

SENSE Tribunal: DEN HAAG, 25.10.2006.

Skraćena radna sedmica na suđenju šestorici političkih i vojnih čelnika nekadašnje Herceg Bosne počela je svedočenjem očevidaca i žrtava zločina koje su, prema tužiocu, snage Hrvatskog veća obrane (HVO) počinile na području Gornjeg Vakufa početkom 1993. godine.

Britanski obaveštajac Endrju Vilijams/Andrew Williams je u svom svedočenju, protekle sedmice, svedočio o napadima HVO na sela Bistrica, Uzričje, Duša, Ždrimci i Hrasnica kod Gornjeg Vakufa, potvrđujući tezu tužilaštva da je glavni krivac za sukobe na tom području u januaru 1993. godine HVO.

Senada Bašić i zaštićena svedokinja BX opisale su napade na sela Hrasnica odnosno Uzričje, gde su živele u januaru 1993. godine.

Granatiranje Hrasnice počelo je 5. januara i trajalo sedam dana. Vojnici HVO su nakon toga ušli u selo, svedočila je BX, isterali meštane iz njihovih kuća koje su zatim opljačkali i zapalili. Svedokinja je zarobljena sa još 150 žitelja Hrasnice i zatočena u jednoj kući na obodu sela. Prethodno su, prema njenim rečima, muškarci odvojeni od žena, dece i starijih i odvedeni u Prozor.

Budući da joj je bilo dozvoljeno da odlazi u selo po hranu svedokinja je, tvrdi, videla kako su pripadnici HVO iz napuštenih kuća, odnosili kućne aparate i nameštaj. Oslobođena je zajedno sa ostalim civilima tri sedmice kasnije.

Slično se, prema svedočenju Senade Bašić dogodilo i u selu Uzričju koje je granatirano od 11. do 13. januara 1993. godine. Nakon pet dana, koje je svedokinja sa još pedesetak meštana provele u jednoj "zemunici", vojnici HVO su ušli u Uzričje i pljačkali i palili kuće iz kojih su isterali civile.

Svedokinja je u zatočeništvu provela je desetak dana, tokom kojih je ispitivana o ubistvu jednog pripadnika HVO i primoravana da "čitav dan provede na hladnoći."

Obe svedokinje opisale su kako je uniforma pripadnika HVO koji su ušli u njihova sela bila "kamuflažna ili crna", te da su im lica bila obojena "nekom crnom bojom". Odbrana je, međutim, sugerisala da se svedokinje nisu lično uverile da su napadači zaista bili pripadnici HVO, ali su one tvrdile da su vojnici na rukavima uniformi imali ambleme HVO. Branioci su, takođe, zamerali tužiocu i svedokinjama što su napadače često nazivale "ustašama", ali im je Senada Bašić odgovorila da su se "oni sami predstavljali kao ustaše."

Čaršija za vrijeme opsade
<< 04/2007 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930


MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
15465

Powered by Blogger.ba